EKOLOGIJA

SOS za morske ptice

Rezultati nove studuje pokazuju da je gotovo svaka morska ptica na svetu progutala komad plastike. Plastični otpad u okeanima je pitanje zaštite životne sredine gotovo pola veka. Medjutim, naučnici sada mogu, po prvi put, da predvide njegov globalni uticaj na ptice koje nastanjuju priobalne predele. Prizor nije lep.

U studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences navodi se da je danas gotovo 90% morskih ptica pojelo neki oblik plastike. “Ovo je zasita velika brojka koja pokazuje sveprisutnost zagadjenja od plastike.” kaže Kris Vilkoks (Chris Wilcox) autor studije, viši istraživač CSIRO iz Australije. On je takodje učestvovao u studiji objavljenoj nešto ranije ove godine u kojoj se navodi da više od 4.8 miliona metričkih tona plastičnog otpada svake godine sa kopna dospe u okeane. Obe studije radila je grupa istraživača sa UC Santa Barbara Nacionalnog centra za ekološku alanizu i sintezu (NCEAS) iz SAD.

“Već neko vreme nam je poznato da je količina plastičnog zagadjenja zastrašujuća. Ova studija dodatno otkriva dalekosežni uticaj ovog otpada na morske ptice.” Istraživači su pronašli da je gotovo 60% morskih ptica svih vrsta, uključujući albatrose, zovoje i pingvine, imalo tragove plastike u želudcu. Prema rečima koautora studije, Deniz Hardesti (Denise Hardesty), člana NCEAS radne grupe, morske ptice su izuzetni indikatori zdravlja ekosistema.

“Iz uzoraka morskih ptica prikupljenih na terenu pronašli smo neverovatnu količinu plastike. Samo kod jedne ptice nadjeno je 200 komadića plastike u stomaku.” naglašava Hardesti.

Iztraživači još od ranih šesdesetih godina proučavaju pristustvo plastike u stomacima morskih ptica, tada je procenat bio manji od 5%, do 2010. godine ta cifra se popela na 80%. Danas naučnici predvidjaju da će trend gutanje plastike kod morskih ptica iznositi 99% do 2050. godine.

Plastični otpad dolazi od plastičnih torbi, flaša, plastičnih vlakana i sintetičke odeće koje stižu u okean iz gradskih reka, potoka i otpada. Ptice privučene jarkom bojom, misleći da je hrana slučajno progutaju plastiku. To izaziva iritaciju želudca, gubitak težine, a nekada i smrt. Prema novoj studiji plastika će imati najveći uticaj na divlji svet okupljen u Južnom Okeanu, odnosno na južnim obalama Australije, Južnoj Africi i Južnoj Americi. U ovim područijima nastanjene su veoma raznovsne životinjske vrste. “Unapredjenje upravljanja otpadom moglo bi da umanji opasnost od trovanja plastikom u budućnosti. Čak i jednostavne mere kada bi se odmah primenile napravile bi značajnu razliku.” zaključuje Hardesti.

REGISTRACIJA | PRIJAVA
NOVOSTI
extraordinary science top news and top events

Klimatske promene prete svetskom kulturnom nasledju

Od Kipa Slobode u Njujorku preko londonskog Taura do Opere u Sidneju – povećanje nivoa mora ne samo da utiče na područja naseljena velikim delom svetske populacije već i na brojna mesta koja se nalaze na listi svetske kulturne baštine UNESCO-a prikazano je u novoj studiji klimatologa Bena Marzajona sa Univerziteta u Insbruku i Andersa Levermana sa Instituta za klimatska istraživanja u Postdamu.

Prljavo nebo može da utiče na bujanje reka

Stalna industrijalizacija u dvadesetom veku zagadila je vazduh širom Zemlje. Medjutim, nova studija ukazuje da ovaj proces nije samo uticao na pluća čoveka, već da su i reke nabujale. Blokirajući sunce, aerosolni zagadjivači usporili su isparavanje, ostavljajući tako više vode na zemlji, koja puni rečne tokove.

Klima može da utiče na urušivanje planina...

Istraživači su po prvi put pokušali da izmere sav materijal koji napušta ali i dolazi u jedno planinsko područje unazad milion godina i otkrili da je erozija planine uzrokovana glacijacijom bila intezivnija od sudaranja tektonskih ploča.

Fusce nec elit faucibus

Bibendum enim eu, venenatis metus. Proin vehicula eget est aliquet semper. Donec enim arcu, sollicitudin et velit vel, hendrerit luctus augue.
EKO SISTEMI
Can we bring back the wilderness?
ENERGIJA
Tokelau becomes the world’s first solar state
HRANA
How green products can improve health?
DIZAJN
How green products can improve health?

DIGITALNI MEDICINSKI PRIRUČNIK

PITAJTE NAS
future & diagnosis, sustainable business, etc.