Zato je i u naučnom i političkom svetu veliku pažnju privukla informacija da je posle trinaest godina izabrana nova osoba na čelu Međuvladinog panela za naučnu ocenu klimatskih promena (IPCC).
Na predlog vlade Koreje, izabran je 69-to godišnji Hoesung Li, koji je završio fakultet za energiju i životnu sredinu u Seulu, a kasnije se profilisao u naučnika za ekonomiju klimatskih promena, energije i održivog razvoja. Iako to nije današnja tema, moram napomenuti da postoji čitav kompleks otvorenih pitanja da li u obrazovnom i naučnom sistemu u našoj zemlji prepoznajemo mnoge struke, znanja i veštine koje će se u budućnosti tražiti (imamo li ekonomiste koji se bave na savremeni način klimatskim promenama?).
Panel na čijem je čelu sada Hoesung Li, ima veliki naučni integritet i reputaciju i 2007. godine je dobio Nobelovu nagradu.
Bila je i završila se Konferencija Ujedinjenih nacija o promeni klime u Parizu. Šta se ustvari desilo u Parizu? Od strane 195 država je usvojen globalni, pravno obavezujući pariski sporazum da se globalno zagrevanje mora držati na ispod 2 stepena Celzijusa, sa idealnim ciljem ispod 1,5 stepena Celzijusa, kao i da se razvoj usmerava ka „značajnoj dekarbonizaciji“.
Pokazan je snažan signal da je moguć dogovor na svetskom nivou o pitanjima koja su osetljiva i za čije rešenje je potrebno da se svet (i svetska ekonomija) značajno promene. Sporazum poziva na hitnu akciju.
Da podsetim gde smo sada. Čekamo sada od Evropske komisije Izveštaj o skriningu, koji će sadržati preporuke o otvaranju pregovora u poglavlju, sa ili bez uslova za otvaranje pregovora. Novembra prošle godine smo na „bilateralnom skriningu“ u Briselu predstavili šta smo uradili i koji su nam planovi u svim sektorima poglavlja: klimatske promene, horizontalni sektor, vazduh, otpad, vode, priroda, industrijsko zagađenje, hemikalije, buka i civilna zaštita. Decembra prošle godine nam je Evropska komisija zatražila dodatna objašnjenja, što do sada nije bila praksa u zemljama koje su pristupile EU.