Ova rešenja su dobra ali se kod nas ne primenjuju. Odustalo se od izgradnje energetski efikasne TE-TO Kolubara B, elektrosnage 700 i toplotne snage 760 megavata, sa energetskom efikasnošću uglja 65 odsto, kojom je trebalo da se greje Beograd i štedi 70.000 tona gasa i mazuta a započeta je izgradnja TE Kostolac B snage 350 megavata energetske efikasnosti uglja 38 odsto. Za završetak TE-TO Kolubara B trebalo bi 800 miliona evra, a za TE Kostolac B 750 miliona dolara. Praktično za iste pare četiri puta manje energije. Gde su tu energetska i ekonomska efikasnost? Opasnosti od termoelektrana su poznate više od 20 godina, o čemu je više puta pisano.
Nije se radilo efikasno i sad imamo podatak iz Pariza o troškovima od 1,8 milijardi evra godišnje a da na to nisu adekvatno reagovali zdravstvo, zaštita životne sredine, ni energetika. Na samitu je obećano da ćemo u poređenju sa 1990. emisiju gasova staklene bašte smanjiti 9,8 odsto. To znači da treba smanjiti potrošnju uglja za toliko, a mi gradimo novu termoelektranu na ugalj TE Kostolac B snage 350 megavata, što znači da ćemo povećati emisiju gasova staklene bašte 9,2 procenta. Očigledno da je izgradnja TE Kostolac B neumesna i da treba graditi elektrane na biomasu. Za termoelektranu od 400 megavata neophodno je 2,2 miliona tona biomase godišnje, koja se može proizvesti na 70.000 hektara. Termoelektrane ili bolji reći energane ukupne snage 400 megavata trebalo bi graditi regionalno zbog transporta biomase i za proizvodnju toplote za grejanje, što bi povećalo njihovu energetsku efikasnost. Sada se raspravlja o zakonu o izdavanju državnog zemljišta, površine 800.000 hektara u zakup, što je neracionalno.
Zemljište se, po hektaru, izdaje u zakup za 100 evra a na jednom se može proizvesti 30 tona biomase, čija je cena 35 evra po toni, tj. 1.050 evra po hektaru. Država može na svom zemljištu za potrebe svog preduzeća za proizvodnju struje (EPS) da proizvodi biomasu, zaposli svoje radnike i inženjere, razvija tehnologije (biomasa u kombinaciji sa poljoprivredom i stočarstvom), tako da kroz 30 godina, kada se potroše poznate rezerve uglja, biomasa postane glavni energent.
Mioljub Stanković, dipl. inž. Stepojevac