Kada je pre nekoliko godina odlučeno da se o zaštiti životne sredine stara Ministarstvo za poljoprivredu, u javnosti, posebno stručnoj, isticano je da ekologija mora imati sopstveno ministarstvo, jer su, uz svu njenu kompleksnost i značaj, pred naša vrata već stigli ozbiljni poslovi. Sa skepsom su dočekane tvrdnje predlagača da će „pridruživanje” doneti znatne uštede i još neke benefite.
Da su primedbe bile na mestu, potvrđeno je nedavno na sednici Skupštine Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Eko-Tamnava”, koji treba da se gradi na prostoru devastiranih ugljenokopa u selu Kalenić kod Uba. Ovlašćeni predstavnici jedanaest gradova i opština iz Kolubarskog i Mačvanskog okruga, kao i sa teritorije grada Beograda, osuli su paljbu na rad Ministarstva za poljoprivredu, u čijem je resoru briga o zaštiti životne sredine.
Naime, iako je projekat Regionalnog centra dobio status investicije od državnog značaja, on se u završnici kreće po sistemu „korak napred, dva nazad”.
I pored toga što je u protekle četiri godine, uz niz problema i opstrukcija, kompletirana projektna i građevinska dokumentacija, njoj je pridodata i temeljna Studija o proceni uticaja na životnu sredinu, na čemu je insistiralo resorno ministarstvo.
Posebna pažnja data je hidrodinamičkom uticaju podzemnih voda na deponiju.
Stručnjaci Geološkog fakulteta iz Beograda, angažovani da se pozabave ovim pitanjem, našli su da nema uticaja podzemnih voda na deponiju sa reciklažnim centrom, kao i da ih neće biti ni u budućnosti.
Međutim, iz Ministarstva za poljoprivredu nisu našli vremena da donesu rešenje o prihvatanju studije, iako je dogovoreni rok bio 15. avgust prošle godine.
U slučaju da zaduženi za projekat – koji je štambiljem označen da je od državnog značaja – urgentno ne donesu rešenje za navedenu studiju, iz „Eko-Tamnave” neće moći u poslednjem terminu, a reč je o prvoj polovini 2016, da apliciraju kod IPA fondova EU za novčanu podršku. Naprosto, ostaće bez sume od 17,8 miliona evra i sav dosadašnji trud biće bačen na smetlište nemara, neodgovornosti, pa i bahatosti.
Proklamovana štednja, ili loša procena sa početka ove priče, pretvoriće se u veliku štetu, posebno po građane Valjeva, Lajkovca, Uba, Mionice, Osečine, LJiga, Koceljeve, Vladimiraca, Lazarevca, Barajeva i Obrenovca, čije deponije za smeće duže od 20 godina imaju privremene dozvole. Na njihove podignute rampe se žmuri zato što u tim mestima nemaju gde s komunalnim otpadom. Zbog takve situacije nezadovoljni predstavnici jedanaest gradova i opština najavili su da će tražiti odgovornost resornog ministarstva, koje je na marginu stavilo dugoročno upravljanje komunalnim otpadom s područja na kojem živi oko 400.000 stanovnika.