KARLOVAČKA ŠKOLA PČELARSTVA

Autor: Z.MILOSAVLJEVIĆ STOPAMA SLAVNIH PREDAKA

U Sremskim Karlovcima, mestu u kojem se nalazi jedinstveni Muzej pčelarstva porodice Živanović i u kojem je u prošlosti postojala druga katedra pčelarstva u Evropi, ovog proleća čine se koraci da bi se ta delatnost danas podigla na viši nivo i vratio joj se nakadašnji sjaj. Na inicijativu udruženja pčelara koje nosi ime rodonačelnika racionalnog pčelarenja kod nas, Jovana Živanovića, profesora Karlovačke gimnazije i Bogoslovije iz 19. veka, i uz finansijsku podršku karlovačke opštine, prošle sedmice počela je Škola pčelarstva, koja obuhvata 32 časa teorijske nastave i 60 časova paktičnog rada na pčelinjacima tamošnjih pčelara. Nastava se održava u kasnim poslepodnevnim satima u velikoj sali Magistrata dva puta nedeljno, četvrtkom i petkom od 17 sati. Predavači su prof. dr Nada Plavša i doc. dr Ivan Pihler s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, dr Nebojša Nedić s Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu i veterinar Ognjen Delić iz Veterinarske stanice u Erdeviku. Nakon kursa, polaznici će polagati ispit i samo oni koji osvoje više od 60 odsto bodova dobiće diplomu pčelara.

– Predavanjima prisustvuju, osim naših članova i oni iz Društva pčelara „Stražilovo”, ali i đaci Bogoslovije „Sveti Arsenije”, u kojoj je u 19. veku postojala i katedra za pčelarstvo – kaže potpredsednik Društva pčelara „Jovan Živanović” Nemanja Lukić, inače student završne godine studija elektrotehnike. – Predavanjima su obuhvaćene sve oblasti pčelarstva, od biologije i fiziologije pčele do zakonske regulative i ekonomike pčelarenja. Naše društvo, osnovano 2002. godine, aktivnosti usmerava na podršku mladim i neiskusnim pčelarima, kao i na međusobno pomaganje pčelara, sve s ciljem povećanja konkurentnosti na tržištu pčelinjih proizvoda.

Lukić podseća na to da je s ekonomskom krizom sve više ljudi koji se okreću poljoprivredi.

– Pošto je pčelarstvo vrlo perspektivno, a s manjim početnim ulaganjem u odnosu na druge grane poljoprivrede, u našim krajevima, a i u celoj zemlji se širi. Godine 2003. je Srbija izvezla 3.371 tonu meda u vrednosti od 14,92 miliona dolara, što je nekoliko puta veća zarada od svih ostalih grana stočarstva zajedno.

Sve pčelare najviše muče nesavesni voćari koji prskaju voće u vreme cvetanja i time nanose nesagledivu štetu. Naročito je izražen problem s otrovima na bazi neonikotinoida, koji su radioaktivni i svuda u Evropi se izbacuju iz upotrebe, a kod nas, zahvaljujući crnom tržištu, voćari ih nemilice koriste.