REGISTRACIJA | PRIJAVA

PUT RANGA NAJVEĆE VAŽNOSTI: POGLAVLJE 27

Mi smo na dugačkom putu koji nas čeka u poglavlju životna sredina i klimatske promene (poglavlje 27 u procesu evropskih integracija).

BLOGUJE: Anđelka Mihajlov

Da podsetim gde smo sada. Čekamo sada od Evropske komisije Izveštaj o skriningu, koji će sadržati preporuke o otvaranju pregovora u poglavlju, sa ili bez uslova za otvaranje pregovora. Novembra prošle godine smo na „bilateralnom skriningu“ u Briselu predstavili šta smo uradili i koji su nam planovi u svim sektorima poglavlja: klimatske promene, horizontalni sektor, vazduh, otpad, vode, priroda, industrijsko zagađenje, hemikalije, buka i civilna zaštita. Decembra prošle godine nam je Evropska komisija zatražila dodatna objašnjenja, što do sada nije bila praksa u zemljama koje su pristupile EU. Mi smo uobličili odgovore i u vidu strateškog „post-skrining“ dokumenta dostavili ih EK septembra ove godine (pun naziv dokumenta je „Status i planovi prenošenja i sprovođenja pravnih tekovina EU za poglavlje 27: životna sredina i klimatske promene“).

Dakle, čekamo ne zaustavljajući se. Put poglavlja 27 je put koji ima rang puta velike važnosti, sa puno teškoća, vidljivih i nevidljivih rampi i naplatnih stanica, put koji treba stalno popravljati i nadograđivati. Ovo je put gde je jako značajno da ga inicijative iz nevladinog sektora (udruženja građana, strukovna udruženja, stručnjaci, udruženja privrednika, novinari sa prigodnim znanjima, i dr. ) učine prihvatljivim, sa što manje „rupa na putu“.

Ono što su države koje su do pre desetak godina ušle u EU trebale da srede „u svom dvorištu“ po pitanju životne sredine (tada je bilo bez klimatskih promena), gledano danas iz naše perspektive se čini „lako“ - tada je bilo dovoljno „samo“ preneti zakonodavstvo EU u nacionalno zakonodavstvo. Za te zemlje je primena zakonodavstva u praksi u velikoj meri ostala za period kada postanu članice EU. Daću primer otpada kao moje omiljene oblasti. Kada sam kao tehnički ekspert UN Bazelske konvencije pre petnaestak godina pomagala pripremi dokumentacije za otpad u okviru pristupanja EU jedne druge države, mi smo uspešno završili posao kod prenošenja zakonodavstva i planova primene, tako da ta i mnoge države EU i dalje nemaju u primeni sva potrebna postrojenja i sisteme za adekvatno upravljanje otpadom u praksi, i i dalje su u procesu izgradnje potrebne infrastrukture. I za neke zemlje koje su od početka u EU, otpad predstavlja i dalje „glavobolju“ , i često je predmet plaćanja kazni za neadekvatno postupanje. „Glavobolja“ je zato što su rešenja i tehnički i finansijski zahtevna. Slično je i u sektoru voda, klimatskih promena, i ustvari u svim sektorima koji su u okviru poglavlja 27.

Danas, adekvatno zakonodavstvo, je samo potreban ali ne i doboljan uslov za članstvo u EU. Evropska unija je svojim Sedmim akcionim programom životne sredine (koji je postao deo propisa EU u januaru 2015. godine) „zacementirala“ da od novih zemalja članica zahteva i – primenu. Mi koračamo putem ka EU, kada je zahtev ne samo da prenesemo zakone EU u nacionalno zakonodavstvo, već da to i primenimo u značajnoj meri. Dakle, nije dovoljno da napravimo zakon o otpadu usaglašen sa direktivama EU, već treba da obezbedimo uslove primene: institucije, infrastrukturu (sistem sakupljanja, tretiranja, reciklaže i odlaganja otpada u praksi), monitoring i inspekciju, što sve kao zajednički sadržalac ima i obezbeđenje velikih finansijskih sredstava (koja neki nazivaju trošak, a neki ulaganja u održivu budućnost i bolje uslove života).

Ovde želim još nešto da podvučem. Građani pretežno misle da je za (velika, potrebna) finansijska sredstva za održivi razvoj odgovorna samo centralna vlast, što je samo delimično tačno. Zakoni u ovoj oblasti u našoj zemlji su visoko decentralizovani, što znači da svaka lokalna samouprava treba da se ozbiljno i finansijski bori sa problemima životne sredine i klimatskih promena na svojoj teritoriji. Komunalni otpad, na primer, je isključiva odgovornost lokalne samouprave. Iskustva drugih država pokazuju da „teret“ pristupanja EU u oblasti životne sredine i klimatskih promena, snose: centralna vlast (10-20%), industrija (30-50%) i lokalna samouprava (30-50%).

O industriji neću ovoga puta, jer je industrija u našoj zemlji ovoga potpuno svesna (počev od „zdravih“ firmi koje su već svojim standardima ušle u EU, do firmi zaustavljenih u nerešenom istorijskom zagađenju, postrojenjima za otpadne vode i zbrinjavanju otpada) i sigurna sam da će imati mnoge inicijative u godinama koje dolaze.

Ovoga puta hoću da podvučem odgovornost lokalne samouprave, koja uključuje i planiranje i obezbeđivanje finansijskih sredstava za rešavanje problema životne sredine i onih koji utiču na klimatske promene, jer mi se čini da, osim nekih pozitivnih primera, većina lokalnih samouprava ovu svoju nadležnost i odgovornost ili „stavlja pod tepih“ ili stidljivo napominje potrebu ponovne centralizacije.

U oblasti životne sredine i klimatskih promena, usaglašavanje i postizanje standarda je aktivan proces i za sve države koje su već u EU. Na primer u okviru „fit testiranja“ zakonske regulative EU, koju sada sprovodi Junkerova komisija, i pitanja upravljanja otpadom mogu pretrpeti promenu, pa onda nezavisno da li je zemlja članica ili kandidat za EU, moraće se tome prilagoditi.

Ako ste mislili da je komplikovano, ovo je možda momenat da ukažem da je trasa puta 27 još složenija. Želim da vam ukažem da na nju utiču i zaključci nedavno održanog UN Samita o održivom razvoju u Njujorku, i da će uticati i odluke sa sastanka država članica UN Okvirne konvencije o klimatskim promenama, koja će decembra biti održana u Parizu. Pokušaću da objasnim i kako. Evropska komisija pod vođstvom Žan Klod Junkera ima deset prioriteta u kojima želi da građanima donese konretne rezultate. Među tih deset prioriteta su i dva koja bih istakla: politika uticaja na klimatske promene i Evropa kao snažniji faktor na globalnoj sceni. Ovo drugo, posmatramo iz vizure zemlje kandidata za članstvo u EU, reafirmiše važnost sprovođenja (mnogobrojnih) multilateralnih sporazuma u oblasti životne sredine i klimatskih promena, koje je naša zemlja ratifikovala, i što sada sprovođenje ovih ugovora i pristupanje EU čini istim putem, a EU upućuju na partnerstvo sa međunarodnim organizacijama (sistema UN i druge). Slovačka je najavila da će održivi razvoj i održivi ekonomski rast biti osnova za prioritete njenog predsedavanja EU u 2016. Samo deo dugačkog puta koji nas čeka u poglavlju životna sredina i klimatske promene smo prošli.

Nema prostora da se odmaramo, da čekamo. Prepreka ima mnogo, put je komplikovan, zahtevan i složen, a mnogo i košta. Važno je samo da ne izgubimo pravac i da nam svaka prepreka koju prođemo bude samo podsticaj, jer, koračanje trasom puta 27 je trajan proces.

Prof dr Anđelka Mihajlov, član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, zadužena za određene sektore Poglavlja 27

REGISTRACIJA | PRIJAVA
GWB
Anđelka
Mihajlov

Nauka usmerava političke odluke

Svetska politička scena se usijava pred UN konferenciju zemalja članica Okvirne konvencije o promeni klime, koja će se decembra 2015. godine održati u Parizu.

Zato je i u naučnom i političkom svetu veliku pažnju privukla informacija da je posle trinaest godina izabrana nova osoba na čelu Međuvladinog panela za naučnu ocenu klimatskih promena (IPCC). Na predlog vlade Koreje, izabran je 69-to godišnji Hoesung Li, koji je završio fakultet za energiju i životnu sredinu u Seulu, a kasnije se profilisao u naučnika za ekonomiju klimatskih promena, energije i održivog razvoja. Iako to nije današnja tema, moram napomenuti da postoji čitav kompleks otvorenih pitanja da li u obrazovnom i naučnom sistemu u našoj zemlji prepoznajemo mnoge struke, znanja i veštine koje će se u budućnosti tražiti (imamo li ekonomiste koji se bave na savremeni način klimatskim promenama?).

GWB
Name
Surname

DONEC SIT AMET FRINGI LLA LOREM

Lorem, et laoreet quam. Pellentesque habitant morbi tristique senectus

Proin elementum fermentum lobortis. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Aliquam ante dui, finibus ut bibendum vitae, dapibus eget dui. Nullam a purus vitae nisl hendrerit convallis. Sed sed tortor nisi. In at enim porta, dictum sapien fringilla, rutrum lorem. Vestibulum ante ipsum primis in faucibus orci luctus et ultrices posuere cubilia Curae; Morbi mattis nec ligula quis fringilla. Sed ullamcorper aliquam justo vel blandit.

Fusce nec elit faucibus, bibendum enim eu, venenatis metus. Proin vehicula eget est aliquet semper. Donec enim arcu, sollicitudin et velit vel, hendrerit luctus augue. Nunc pulvinar massa at lacus pharetra dapibus. Integer aliquam justo leo, vitae placerat tellus egestas nec. Vivamus convallis purus vitae faucibus pellentesque. Donec sit amet fringilla lorem, et laoreet quam. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Fusce gravida scelerisque metus ac posuere. Interdum et malesuada fames ac ante ipsum primis in faucibus. Vestibulum porttitor fermentum imperdiet. In dignissim interdum lorem, iaculis aliquet felis varius ut.

GWB
Name
Surname

DONEC SIT AMET FRINGI LLA LOREM

Lorem, et laoreet quam. Pellentesque habitant morbi tristique senectus

Proin elementum fermentum lobortis. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Aliquam ante dui, finibus ut bibendum vitae, dapibus eget dui. Nullam a purus vitae nisl hendrerit convallis. Sed sed tortor nisi. In at enim porta, dictum sapien fringilla, rutrum lorem. Vestibulum ante ipsum primis in faucibus orci luctus et ultrices posuere cubilia Curae; Morbi mattis nec ligula quis fringilla. Sed ullamcorper aliquam justo vel blandit.

Fusce nec elit faucibus, bibendum enim eu, venenatis metus. Proin vehicula eget est aliquet semper. Donec enim arcu, sollicitudin et velit vel, hendrerit luctus augue. Nunc pulvinar massa at lacus pharetra dapibus. Integer aliquam justo leo, vitae placerat tellus egestas nec. Vivamus convallis purus vitae faucibus pellentesque. Donec sit amet fringilla lorem, et laoreet quam. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Fusce gravida scelerisque metus ac posuere. Interdum et malesuada fames ac ante ipsum primis in faucibus. Vestibulum porttitor fermentum imperdiet. In dignissim interdum lorem, iaculis aliquet felis varius ut.

POSLEDNJI BLOGOVI

Fusce nec elit faucibus

Bibendum enim eu, venenatis metus. Proin vehicula eget est aliquet semper. Donec enim arcu, sollicitudin et velit vel, hendrerit luctus augue.

Fusce nec elit faucibus

Bibendum enim eu, venenatis metus. Proin vehicula eget est aliquet semper. Donec enim arcu, sollicitudin et velit vel, hendrerit luctus augue.

Fusce nec elit faucibus

Bibendum enim eu, venenatis metus. Proin vehicula eget est aliquet semper. Donec enim arcu, sollicitudin et velit vel, hendrerit luctus augue.

Fusce nec elit faucibus

Bibendum enim eu, venenatis metus. Proin vehicula eget est aliquet semper. Donec enim arcu, sollicitudin et velit vel, hendrerit luctus augue.